SILENSOR

Stop hrkanju

Kako djeluje udlaga Silensor?

Silensor se sastoji od jedne udlage za gornju čeljust i jedne za donju čeljust. Zbog kompaktnog dizajna, uređaj ne sprječava disanje kroz usta. Intenzitet udahnutog zraka se smanjuje, a time i buka koja nastaje. Od Silensora se može očekivati visoka učinkovitost s obzirom na to da su gotovo svi slučajevi buke uzrokovane hrkanjem uzrokovani suženjem dišnih putova.

Uz Silensor udlagu pokreti čeljusti su mogući, ali bez zapadanja jezika i donje čeljusti prema natrag. Zbog ove je funkcije Silensor udoban i istodobno učinkovit protiv hrkanja.

Klinički testovi pokazali su da sprječavanje zapadanja donje čeljusti znatno smanjuje hrkanje kod više od 80 % bolesnika, a može smanjiti indeks apneje i do 50 %.

Silensor ima široku primjenu i rijetke su zapreke za njegovu uporabu. Međutim, u slučaju značajnije prekomjerne težine pozitivan ishod liječenja je upitan. Učinkovitost će se stoga smanjivati u slučajevima u kojima je indeks tjelesne mase (BMI) viši od 30. Isto tako, Silensor ne mogu upotrebljavati pacijenti koji su potpuno bez zuba jer u tom slučaju nije moguće osigurati ispravnu stabilizaciju udlage na čeljusti. Kod pacijenata koji su djelomično bez zuba o procjeni stomatologa ovisi jesu li preostali zubi dovoljni za spomenutu ispravnu stabilizaciju udlage.

Ako se sumnja na apneju za vrijeme spavanja, učinkovitost Silensora treba procijeniti u laboratoriju za spavanje s obzirom na ozbiljnost te bolesti.

Zašto hrčemo?

Hrkanje je česta pojava i oko četvrtine ljudske populacije svakodnevno pati od tog poremećaja. Čak 30 – 40 % odraslih osoba povremeno (bar jednom tjedno) hrče. Među pretilim sobama hrkanje je daleko češće.

Do hrkanja dolazi zbog sužavanja gornjih dišnih putova. To sužavanje ubrzava protok zraka, pri čemu različite strukture u području gornjeg dijela respiratornog trakta počinju vibrirati i izazivaju hrkanje. Zato je hrkanje mehanički proces koji se može neutralizirati mehaničkim putem. Ovdje „nastupa” stomatološka terapija.

Hrkanje može u svojim intenzivnijim pojavnim oblicima imati i vrlo ozbiljne posljedice za zdravlje. Naime, ako se dušnik potpuno zatvori, dolazi do apneje, bolesti poremećaja spavanja. Nazivaju je još i tihim ubojicom jer djeluje dok bolesnici spavaju. Bolesnici prestaju disati u snu, zatim nastavljaju disati. Prekid disanja uzrokuje prekid u opskrbi organizma kisikom, prekid disanja uzrokuje kašnjenje izdisanja ugljikova dioksida, pa se organizam truje i može doći do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Apneja povećava rizik od visokog krvnog tlaka te srčanog i moždanog udara. Rano otkrivanje i postavljanje dijagnoze navrijeme može znatno smanjiti rizik od pojave posljedica.